Ogledna parcela kod Vitinog vrela

Iako naslov sadrži rimu u sebi, u današnjoj priči poezije nema, već je ovo više jedna tragikomična priča sa tužnim krajem, a ide nekako ovako:

Ima jedno brdo na Fruškoj gori iznad jednog izvora po imenu „Vitino vrelo“ koje je bivši šumar Vitomir ostavio budućim pokoljenjima u amanet. Na ozidanom izvoru stoji tabla da nas podseća na ovaj plemeniti čin, a kraj izvora klupa. Do ovog izvora danas vodi nova, predivno uređena pešačka staza po imenu „Rubenov krug“ i svi ga mogu vrlo lako naći.

Na tom brdu iznad izvora je nekada bila šuma. To je bila mešovita šuma hrasta i lipe, ali neko je procenio da ta šuma mora da se poseče radi njenog obnavljanja. Od rala do astala, od plana do realizacije, kud neko okom tu drugi skokom i sekli oni jedan sek, iduće godine drugi sek, pa na kraju završiše 2015. godine sa sečom tako da ni štapić nije preostao.

Baš nekako u periodu kad su oni završili sa sečom, ja u svojim šetnjama prvi put nailazim na sasvim nov vidikovac koji je nastao na vrhu tog brda baš tom sečom i beležim detalje koje ću vam danas predočiti. U periodu od par meseci obilazim u 3 navrata istu lokaciju i dokumentujem šta je urađeno i šta se dalje radi. Šta se dalje radilo? Ništa… pokušalo se sa sadnjom par sadnica hrasta koje se nisu primile i samo su digli ruke i više tu niko nikada od šumara nije došao – a i zašto bi gledao neko tu sramotu.

Danas je to ukratko rečeno šikara koja ni za 100 godina neće biti ni blizu šume kakva je nekada bila.

ZAŠTO ČIKE ŠUMARI OD ŠUME PRAVE ŠIKARU, MOŽDA BI BILO BOLJE DA IH ZOVEMO ONDA ŠIKARI?

Da bi dobili odgovor na ovo pitanje moram prvo da objasnim osnovne termine ljudima koji nisu upoznati sa situacijom na Fruškoj gori…

  1. Šume na Fruškoj gori su 80% „niske“, tj. izdanačkog porekla (nisu izrasle iz semena, već od izdanaka iz panja nakon prehodnih seča) i kao takve su lošijeg kvaliteta te mogu služiti isključivo za ogrev. Pored toga su još i stare i sada većinom zrele za seču po šumarskim kriterijumima.
  2. Šume se iz „niskih“ u „visoke“ prevode procesom koji se zove „oplodna seča“ i koji se sastoji (jednostavnim rečnikom) od nekoliko uzastopnih seča čiji je krajnji rezultat tepih višegodišnjih mladica stabala na površini gde se seklo.
  3. Po desetogodišnjim planskim dokumentima 8% sadašnjih šuma na Fruškoj gori će biti predmet ovih seča u periodu od 10 godina na čijoj se polovini već nalazimo.

Dakle, šta se desilo ovoj šumi iznad Vitinog vrela?

Desili su joj se ljudi koji ne znaju da rade svoj posao, ili bolje reći ne razmišljaju dok ga rade. Neko je slepo, na osnovu loših planskih dokumenata izveo po propisu šumske radove koji su u startu bili osuđeni na neuspeh, a na fotografijama ćete videti do kojih granica ide to slepilo. U planskim dokumentima je pisalo da tu treba da se uradi prirodna obnova hrasta. Sve je urađeno kako treba, ali na kraju kada su oni otišli, a ja došao mladih hrastova nije bilo nigde, već samo trava, žbunje i izdanci lipe koji su krenuli iz panjeva.

Uputstva kažu: nakon poslednjeg seka imamo 70%-80% površine sastojine obnovljeno podmlatkom dobrog kvaliteta i brojnosti, visine oko 0,5 m, starosti 3 do 5 godina, koji je sposoban za samostalan razvoj.

Oni su počeli da seku, videli vrlo dobro da tu od obnove neće biti ništa, ali su ipak završili to što su započeli i posekli svu šumu.

Ovakvih promašenih pokušaja prirodne obnove šume na Fruškoj gori imate puno, ali ruku na srce postoji i par uspešnih primera… od čega zavisi uspeh mi laici ne znamo, znamo samo da se ne sme dozvoliti više da neko svojom nestručnošću i neznanjem nastavi da uništava naše prirodno bogatstvo, tj šume u NP Fruška gora. Ne možemo više dozvoliti da neko poseče šumu i zatim kaže „Ups, zeznuo sam se!“.

Dakle, ako vas interesuje kako šumari ne trebaju da rade, prošetajte se novom prelepom stazom, popijte vodu sa izvora, sedite na klupu u predivnom ambijentu i pogledajte na brdo ispred vas…

Pogledajte fotografije zabeležene nakon „poslednjeg seka“ i to 16.04.2016, 21.05.2016 i 05.06.2016 i biće vam sve jasno.

Izvor Pokret OŠFG
Autor i fotografija: Goran Vučićević

Dodajte komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Scroll to Top